PRODAJA SVIH VRSTA SADNICA
Garantujemo Kvalitet Sadnica i zato smo mi
jedini Rasadnik koji uvažava reklamacije!
Dodatne informacije
| Težina | 0,17 kg |
|---|---|
| Klasa Sadnice | I klasa (prva klasa) |
| Starost sadnice | 2 godine |
Stubasta Jabuka
рсд400,00
Stubasta Jabuka – Karakteristike:
- Vrsta: Stubasta jabuka
- Rast: uspravan i kompaktan
- Visina: oko 2–3 m
- Širina krošnje: 40–60 cm
- Vreme sazrevanja: zavisi od sorte (avgust – oktobar)
- Rodnost: redovna i dobra
- Oprašivanje: samooplodna
- Namena: sveža potrošnja i prerada
U ponudi imamo crvenu, zelenu ili žutu stubastu jabuku.
Omiljena je i popularna iz više razloga, a najviše zbog toga što brzo posle sadnje počinje da rađa, ali i zato što je izuzetno dekorativna.
Za veće količine, cene po dogovoru.
Visina Sadnice Voćapri isporuci: oko 100 cm
STUBASTA JABUKA SADNICE PRVE KLASE
Stubasta jabuka – sadnice stubaste jabuke
Stubasta jabuka je posebna forma jabuke koja raste usko i uspravno, bez razvijene široke krošnje. Zbog svog kompaktnog rasta, stubasta jabuka je idealna za sadnju u manjim dvorištima, baštama, uz staze ili čak u saksijama.
Plodovi stubaste jabuke su kvalitetni, ukusni i sočni, a biljka zauzima veoma malo prostora. Zbog toga je stubasta jabuka odličan izbor za sve koji žele voćku u ograničenom prostoru.
Stubasta jabuka je omiljena i popularna iz više razloga, a najviše zbog toga što brzo posle sadnje počinje da rađa, ali i zato što je izuzetno dekorativna.
U ponudi imamo crvenu, zelenu ili žutu stubastu jabuku.
Na malom prostoru može se posaditi veliki broj sadnica. Stablo se ne grana pa mu za razvoj nije potrebno mnogo prostora.
Stubasta jabuka se gaji na razmaku od oko pola metra. Ako se sadi u redovima, razmak između dva reda treba da bude oko 1,2m kako bi bilo dovoljno prostora za rad oko sadnice, okopavanje, rezidbu, prskanje i sl.
Karakteristike Stubaste Jabuke:
- Vrsta: Stubasta jabuka
- Rast: uspravan i kompaktan
- Visina: oko 2–3 m
- Širina krošnje: 40–60 cm
- Vreme sazrevanja: zavisi od sorte (avgust – oktobar)
- Rodnost: redovna i dobra
- Oprašivanje: samooplodna
- Namena: sveža potrošnja i prerada
KAKO POSADITI SADNICE VOĆA
Pravilna sadnja voćnih sadnica je veoma važna kako bi se obezbedio dobar prijem sadnice, pravilan razvoj stabla i kasnije kvalitetan rod. Ako se sadnja uradi pravilno, voćka će se lakše primiti i brže početi da raste.
Kada se sadi voće
Sadnja voćaka najčešće se obavlja u jesen ili u proleće. Jesenja sadnja se smatra pogodnijom jer se sadnice do proleća bolje ukorene i ranije počinju sa rastom.
Priprema sadnica za sadnju
Pre sadnje potrebno je pripremiti koren sadnice. Koren treba skratiti oštrim makazama na umerenu dužinu. Duže žile skraćuju se na približno 15–20 cm. Takođe je potrebno ukloniti sve oštećene, sasušene ili polomljene žile i skratiti ih do zdravog dela.
Priprema sadne jame
Ako je zemljište prethodno dobro pripremljeno i obrađeno (orano), kopaju se rupe dimenzija 40 × 40 cm.
Ukoliko se vrši đubrenje prilikom sadnje, preporučuje se kopanje rupa dimenzija 60 × 60 cm, dubine oko 60 cm.
Ako se sadnja obavlja na nepripremljenom zemljištu (ledini), rupe treba da budu veće, približno 80 × 60 cm.
Dubina sadnje
Veoma je važno obratiti pažnju na dubinu sadnje voćnih sadnica. Mesto kalemljenja mora biti iznad površine zemlje, najmanje 6–7 cm iznad nivoa zemljišta.
Đubrenje prilikom sadnje
Prilikom sadnje može se dodati pregorelo stajsko đubrivo i mineralno đubrivo.
Na dno sadne jame stavlja se 2–3 lopate pregorelog stajnjaka i oko dve šake mineralnog đubriva. Nakon toga đubrivo se prekrije slojem zemlje kako koren sadnice ne bi došao u direktan kontakt sa đubrivom.
Važno je napomenuti da stajnjak i mineralno đubrivo ne smeju biti u direktnom dodiru sa žilama sadnice, jer to može oštetiti koren i negativno uticati na prijem biljke. Takođe treba voditi računa o količini đubriva, jer prevelike količine mogu usporiti rast sadnice.
Zalivanje nakon sadnje
Nakon što se sadnica postavi u rupu i zatrpa zemljom, potrebno je dobro nagaziti zemlju oko sadnice kako bi se uklonio vazduh iz zemljišta.
Posle sadnje sadnicu je potrebno zaliti sa približno 15–20 litara vode, što omogućava bolje prijanjanje zemlje uz koren i brže ukorenjavanje biljke.
RAZMAK PRI SADNJI VOĆNIH SADNICA
Prilikom sadnje voćnih sadnica veoma je važno obezbediti odgovarajući razmak između biljaka kako bi se omogućio pravilan razvoj stabla, dobra osunčanost i lakše održavanje voćnjaka. Pravilan razmak omogućava bolju cirkulaciju vazduha, lakšu rezidbu i kvalitetniji prinos.
Preporučeni razmak pri sadnji
- Jabuka, kruška, dunja, mušmula, višnja i dren – razmak 3 × 3 m ili 3 × 4 m
- Šljiva, trešnja, kajsija, marela, breskva, nektarina, lešnik, badem i kaki (japanska jabuka) – razmak 4 × 3 m, 4 × 4 m ili 4 × 5 m
- Pitomi kesten – razmak 8 × 8 m do 10 × 10 m
- Malina i Kupina – razmak u redu 0,7 – 1 m, međuredno 2 – 2,5 m
- Ribizla i ogrozd – razmak u redu 0,8 – 1,2 m
- Borovnica – razmak u redu 1 – 1,2 m, međuredno 2,5 – 3 m
- Smokva – razmak 4 × 4 m ili 5 × 5 m
- Mini (patuljasto) voće – razmak u redu 1 – 1,5 m
- Stubasto voće – razmak u redu 0,5 – 1 m, međuredno 2,5 – 3 m
- Vinova loza (lozne sadnice)
razmak u redu 0,8 – 1 m
međuredni razmak 1,4 – 3,5 m - Aronija, goji bobice i kivi – razmak 1,2 – 1,5 m
- Brusnica, ribizla, kupina, malina i ogrozd – razmak 0,5 – 1 m u redu
Morate biti prijavljeni da biste postavili recenziju.














Recenzije
Još nema komentara.