PRODAJA SVIH VRSTA SADNICA
Garantujemo Kvalitet Sadnica i zato smo mi
jedini Rasadnik koji uvažava reklamacije!
Dodatne informacije
| Težina | 0,30 kg |
|---|---|
| Klasa Sadnice | I klasa (prva klasa) |
| Starost sadnice | 2 godine |
| Vreme sazrevanja | Kraj Oktobra |
Pitomi Kesten
Originalna cena je bila: рсд1.000,00.рсд800,00Trenutna cena je: рсд800,00.
Dvogodišnja sadnica.
Prva Klasa.
Trenutna visina oko 70 cm.
Pitomi kesten odlikuju se snažnim rastom i dugovečnošću. Drvo može da živi više desetina, pa čak i stotina godina. Pitomi kesten najbolje uspeva na sunčanim položajima i u dobro dreniranom zemljištu. Zbog lepog izgleda krošnje i ukusnih plodova, često se sadi i kao dekorativno drvo u dvorištima i parkovima.
Za veće količine, cene po dogovoru.
PITOMI KESTEN PRVOKLASNE SADNICE
Pitomi kesten – sadnice pitomog kestena
Pitomi kesten je dugovečno i veoma cenjeno voćno drvo koje daje ukusne i hranljive plodove. Ova voćna vrsta poznata je po visokoj nutritivnoj vrednosti plodova i dugom veku stabla. Zbog svoje otpornosti i vrednih plodova, sadnice pitomog kestena često se sade u voćnjacima, dvorištima i većim vrtovima.
Plodovi pitomog kestena nalaze se u bodljikavoj ljusci i imaju karakterističan sladak i prijatan ukus. Kesten je veoma hranljiv i bogat vitaminima, mineralima i ugljenim hidratima. Plodovi se mogu konzumirati pečeni, kuvani ili koristiti za različite vrste prerade, kao što su pire od kestena, kolači i razna jela.
Pitomi kesten odlikuju se snažnim rastom i dugovečnošću. Drvo može da živi više desetina, pa čak i stotina godina. Pitomi kesten najbolje uspeva na sunčanim položajima i u dobro dreniranom zemljištu. Zbog lepog izgleda krošnje i ukusnih plodova, često se sadi i kao dekorativno drvo u dvorištima i parkovima.
Pitomi kesten je listopadno drvo koje dostiže visinu od 20 do 30 m. Raste veoma brzo. Krošnja drveta je gusta i dobro razvijena. Biljka cveta u junu i tada su pčele njeni stanari. Plodovi su orašasti sa kožastom, tamno smeđom ljuskom. Plodovi opadaju u oktobru. Najčešće se sadi u parkovima i velikim vrtovima. Možete ga saditi kao soliter na travnjaku. Pitomi kesten voli društvo hrasta, bukve i breze.
Za podizanje zasada pitomog kestena najviše odgovaraju brežuljkasta zemljišta, peskovita koja su plodna, duboka i rastresita. Pitomi kesten treba saditi na južnim, jugoistočnim, istočnim ekspozicijama u umereno kontinentalnim uslovima. Za uspešno gajenje kestena najpogodnija su zemljišta sa blagim nagibom.
Omiljeno je drvo za ozelenjavanje dvorišta, ali i za plantažno gajenje. Veoma dugovečno drvo koja doživi i 500-tu godinu. Pitomi kesten voli dosta svetlosti, tako da će na osunčanim predelima jako dobro uspevati. Uspeva na skoro svim tipovima zemljišta jedino je preporuka da se izbegavaju krečna zemljišta. Formira dubok i razgranat korenov sistem pa je poželjno da zemljište bude plodno naročito prilikom sadnje. Voda je jako bitan faktor tokom gajenja pitomog kestena. Voda je od izuzetne važnosti u periodu razvijanja cvetnih pupoljaka, cvetanja, zametanja plodova i njihovog porasta. Za dobar rast i razvoj celokupnog stabla potrebno je intenzivirati navodnjavanje tokom gajenja. U periodu sadnje, sadnicama treba osigurati najmanje 60 l vode raspoređeno na tri dela po 20 l.
Cveta od juna do jula, medonosna je vrsta dragocena za pčele jer cveta u periodu kada malo koja sadnica cveta. Plodovi sazrevaju tokom septembra kada se mogu brati direktno sa stabla ili sa zemlje kada prirodno opadnu.Sa odraslog drveta se sakupi preko 200kg ploda.
Zbog svojih nutritivnih vrednosti ljudi ga dugo koriste u ishrani, a bogat je skrobom, kalcijumom, gvožđem, kalijumom, B vitaminima, vitaminom C (jedini orašasti plod koji sadrži ovaj vitamin). Sam plod moguće je jesti sirov, ali se češće jede pečen jer je mnogo prijatnijeg ukusa. Takođe se od ploda može praviti brašno koje se najčešće koristi pri pravljenju hleba ili kolača. Ova biljka se takođe koristi i u tradicionalnoj medicini za lečenje kašlja, upala zglobova, protiv proširenih vena, a kod dece se koristi za lečenje gastroenteritisa. Zbog prirodne otpornosti stabla na propadanje, drvo kestena je pogodno za izradu dasaka, krovnih greda i buradi. Cvetovi ovog kestena su bogati polenom i nektarom, pa stoga pogoduju proizvodnji meda. Takođe pitomi kesten je često drvo koje se sadi u parkovima i dvorištima pa je zato danas prisutan u najvećem delu Evrope. U hrišćanskoj tradiciji drvo kestena se smatra simbolom čednosti.
Zbog svog širokog rasprostranjenja i stabilnih populacija u najvećem broju zemalja pitomi kesten nije zaštićen, ali je kao ugrožena vrsta pitomi kesten zakonom zaštićen u Bugarskoj. U Srbiji je pitomi kesten proglašen za zaštićenu vrstu.
KAKO POSADITI SADNICE VOĆA
Pravilna sadnja voćnih sadnica je veoma važna kako bi se obezbedio dobar prijem sadnice, pravilan razvoj stabla i kasnije kvalitetan rod. Ako se sadnja uradi pravilno, voćka će se lakše primiti i brže početi da raste.
Kada se sadi voće
Sadnja voćaka najčešće se obavlja u jesen ili u proleće. Jesenja sadnja se smatra pogodnijom jer se sadnice do proleća bolje ukorene i ranije počinju sa rastom.
Priprema sadnica za sadnju
Pre sadnje potrebno je pripremiti koren sadnice. Koren treba skratiti oštrim makazama na umerenu dužinu. Duže žile skraćuju se na približno 15–20 cm. Takođe je potrebno ukloniti sve oštećene, sasušene ili polomljene žile i skratiti ih do zdravog dela.
Priprema sadne jame
Ako je zemljište prethodno dobro pripremljeno i obrađeno (orano), kopaju se rupe dimenzija 40 × 40 cm.
Ukoliko se vrši đubrenje prilikom sadnje, preporučuje se kopanje rupa dimenzija 60 × 60 cm, dubine oko 60 cm.
Ako se sadnja obavlja na nepripremljenom zemljištu (ledini), rupe treba da budu veće, približno 80 × 60 cm.
Dubina sadnje
Veoma je važno obratiti pažnju na dubinu sadnje voćnih sadnica. Mesto kalemljenja mora biti iznad površine zemlje, najmanje 6–7 cm iznad nivoa zemljišta.
Đubrenje prilikom sadnje
Prilikom sadnje može se dodati pregorelo stajsko đubrivo i mineralno đubrivo.
Na dno sadne jame stavlja se 2–3 lopate pregorelog stajnjaka i oko dve šake mineralnog đubriva. Nakon toga đubrivo se prekrije slojem zemlje kako koren sadnice ne bi došao u direktan kontakt sa đubrivom.
Važno je napomenuti da stajnjak i mineralno đubrivo ne smeju biti u direktnom dodiru sa žilama sadnice, jer to može oštetiti koren i negativno uticati na prijem biljke. Takođe treba voditi računa o količini đubriva, jer prevelike količine mogu usporiti rast sadnice.
Zalivanje nakon sadnje
Nakon što se sadnica postavi u rupu i zatrpa zemljom, potrebno je dobro nagaziti zemlju oko sadnice kako bi se uklonio vazduh iz zemljišta.
Posle sadnje sadnicu je potrebno zaliti sa približno 15–20 litara vode, što omogućava bolje prijanjanje zemlje uz koren i brže ukorenjavanje biljke.
RAZMAK PRI SADNJI VOĆNIH SADNICA
Prilikom sadnje voćnih sadnica veoma je važno obezbediti odgovarajući razmak između biljaka kako bi se omogućio pravilan razvoj stabla, dobra osunčanost i lakše održavanje voćnjaka. Pravilan razmak omogućava bolju cirkulaciju vazduha, lakšu rezidbu i kvalitetniji prinos.
Preporučeni razmak pri sadnji
- Jabuka, kruška, dunja, mušmula, višnja i dren – razmak 3 × 3 m ili 3 × 4 m
- Šljiva, trešnja, kajsija, marela, breskva, nektarina, lešnik, badem i kaki (japanska jabuka) – razmak 4 × 3 m, 4 × 4 m ili 4 × 5 m
- Pitomi kesten – razmak 8 × 8 m do 10 × 10 m
- Malina i Kupina – razmak u redu 0,7 – 1 m, međuredno 2 – 2,5 m
- Ribizla i ogrozd – razmak u redu 0,8 – 1,2 m
- Borovnica – razmak u redu 1 – 1,2 m, međuredno 2,5 – 3 m
- Smokva – razmak 4 × 4 m ili 5 × 5 m
- Mini (patuljasto) voće – razmak u redu 1 – 1,5 m
- Stubasto voće – razmak u redu 0,5 – 1 m, međuredno 2,5 – 3 m
- Vinova loza (lozne sadnice)
razmak u redu 0,8 – 1 m
međuredni razmak 1,4 – 3,5 m - Aronija, goji bobice i kivi – razmak 1,2 – 1,5 m
- Brusnica, ribizla, kupina, malina i ogrozd – razmak 0,5 – 1 m u redu
Morate biti prijavljeni da biste postavili recenziju.
















Recenzije
Još nema komentara.