PRODAJA SVIH VRSTA SADNICA

Garantujemo Kvalitet Sadnica i zato smo mi
jedini Rasadnik koji uvažava reklamacije!

Akcija!

Dodatne informacije

Težina 0,14 kg
Klasa Sadnice

I klasa (prva klasa)

Starost sadnice

2 godine

Samooplodna

Da

Šljiva Čačanska Lepotica

Originalna cena je bila: рсд250,00.Trenutna cena je: рсд200,00.

Šljiva Čačanska Lepotica – Karakteristike sorte:

• Sorta: Šljiva Čačanska Lepotica
• Plod: krupan, ovalnog oblika, tamnoplave boje
• Ukus: prijatan, slatko-kiseo
• Vreme sazrevanja: sredina avgusta
• Rodnost: redovna i dobra
• Oprašivanje: nije samooplodna
• Oprašivači: Čačanska Rodna, Stenlej, Čačanska Rana
• Namena: sveža potrošnja i prerada

Čačanska lepotica se preporučuje za gajenje kao stona sorta i smatra se najboljom za ovo vreme sazrevanja.

Cene za veće količine po dogovoru.

Kontaktirajte naše poljoprivredno gazdinstvo!

Visina Sadnice Voća pri isporuci: oko 180 cm (mi ih kratimo na 1m i dobijate sadnice spremne za sadnju)

ŠLJIVA ČAČANSKA LEPOTICA KVALITETNE SADNICE

Šljiva Čačanska Lepotica – sadnice šljive

Šljiva Čačanska Lepotica je jedna od najpoznatijih sorti šljive koja je nastala u Institutu za voćarstvo u Čačku. Ova sorta je veoma cenjena zbog krupnih i atraktivnih plodova, dobre rodnosti i odličnog kvaliteta mesa. Zbog svojih osobina često se gaji u komercijalnim voćnjacima, ali je veoma pogodna i za sadnju u porodičnim dvorištima.

Šljiva Čačanska Lepotica ima plodove koji su krupni, ovalnog oblika i tamnoplave boje sa izraženim pepeljkom. Meso ploda je čvrsto, sočno i prijatnog slatko-kiselog ukusa, a koštica se relativno lako odvaja od mesa. Plodovi su odlični za svežu potrošnju, ali su veoma pogodni i za različite vrste prerade.

Šljiva Čačanska Lepotica odlikuje se dobrim rastom i stabilnom rodnošću. Drvo relativno brzo stupa u rod i uz pravilnu negu daje redovan i kvalitetan prinos. Zbog lepog izgleda plodova i dobrog kvaliteta, ova sorta je veoma popularna među voćarima.

Šljiva Čačanska Lepotica - spada u rane, domaće, zaštićene sorte. Razvijena je na Institutu za voćarstvo – Čačak ukrštanjem sorti Vangenhajmova i Bistrica 1961. godine. Ima srednje bujno stablo piramidalne krošnje. Cveta srednje rano, i samooplodna je sorta.

Rano počinje da rađa, redovno i obilno, već posle druge, treće godine po sadnji. Relativno je osetljiva na plamenjaču i rđu ali je otporna na moniliju i šarku.

Šljiva Čačanska Lepotica ima sitan do srednje krupan plod težine 30 do 40 grama i jasno izražen šav sa kratkom peteljkom. Kožica je tanka, tamnoplava a meso je zelenkastožuto, sočno, čvrsto, slatkokiselo sa srednjekrupnom košticom koja se odlično se odvaja od mesa. Sazreva krajem jula i početkom avgusta. Plodovi su pogodni za transport.

Šljiva Čačanska Lepotica se preporučuje za gajenje kao stona sorta zbog pogodnog vremena sazrevanja i smatra se za najbolju stonu sortu šljive u za svoj period sazrevanja.

Šljiva Čačanska Lepotica - Karakteristike sorte:

• Sorta: Šljiva Čačanska Lepotica
• Plod: krupan, ovalnog oblika, tamnoplave boje
• Ukus: prijatan, slatko-kiseo
• Vreme sazrevanja: sredina avgusta
• Rodnost: redovna i dobra
• Oprašivanje: nije samooplodna
• Oprašivači: Čačanska Rodna, Stenlej, Čačanska Rana
• Namena: sveža potrošnja i prerada

SADNICE ŠLJIVE UOPŠTENO

Šljiva je bila i ostala naše nacionalno voće.

U toku poslednjih petnaestak godina nastale su mnoge pozitivne promene u nauci i proizvodnji šljiva. Naučna dostignuća u oblasti genetike, oplemenjivanja, fiziologije, integralne proizvodnje šljiva i njene prerade otvorila su nove puteve za stvaranje boljih sorti i podloga, proširila su areal gajenja šljiva, povećala proizvodnju, poboljšala kvalitet svežih šljiva i prerađevina i time omogućila veću potrošnju u svetu.

Sadnice Šljive su najzastupljenija vrsta sadnica voća u Srbiji, a ima i najveći privredni značaj. Najviše se gaji sama sorta Stenli - Stenlej. Šljiva je listopadna drvenasta biljka kojoj odgovara umerena klima.

Voćne sadnice šljive nisu veliki probirači zemljišta.

Sadnice šljive daju sočan i kvalitetan plod koji se koristi u svakodnevnoj ishrani. Zato su voćne sadnice šljive toliko zastupljene kod nas.

Šljiva je relativno otporna na sušu i daje veoma ukusan plod.

U podizanju nasada šljiva, izbor sorte je od odlučujuće važnosti. Prema nameni koju imaju plodovi, sorte šljive delimo na: sorte šljive za više namena i sorte šljive za rakiju.

Od plodova šljiva prave se mnogi proizvodi: suva šljiva, rakija šljivovica, pekmez, džem, marmelada, kompot, slatko, sok, koncentrat, solidpek, pasterizovane polutke, suve polutke šljive sa orasima, kandirana sveža šljiva, voćna salata i knedle od šljiva. Plodovi šljive se zamrzavaju celi ili u vidu polutki. I koštice šljiva se koriste. Drugim rečima, čitav plod šljive se upotrebljava bilo u svežem stanju ili u obliku različitih prerađevina.

Sveža i suva šljiva i rakija šljivovica su najpoznatiji proizvodi. Sveža i suva šljiva požegača decenijama su se masovno izvozile na probirljiva tržišta Evrope.

Rakija šljivovica je proizvod bez kojeg ne može da se zamisli nijedno seosko domaćinstvo. Sa njim se dočekuje gost, proslavlja, izražava radost i tuga.

Šljive kao voćke ublažavaju klimu područja u kojem se gaje i prečišćavaju vazduh oslobađanjem kiseonika u procesu fotosinteze.

Stablo šljive posle krčenja daje tehničko i ogrevno drvo.

KAKO POSADITI SADNICE VOĆA

Pravilna sadnja voćnih sadnica je veoma važna kako bi se obezbedio dobar prijem sadnice, pravilan razvoj stabla i kasnije kvalitetan rod. Ako se sadnja uradi pravilno, voćka će se lakše primiti i brže početi da raste.

Kada se sadi voće
Sadnja voćaka najčešće se obavlja u jesen ili u proleće. Jesenja sadnja se smatra pogodnijom jer se sadnice do proleća bolje ukorene i ranije počinju sa rastom.

Priprema sadnica za sadnju
Pre sadnje potrebno je pripremiti koren sadnice. Koren treba skratiti oštrim makazama na umerenu dužinu. Duže žile skraćuju se na približno 15–20 cm. Takođe je potrebno ukloniti sve oštećene, sasušene ili polomljene žile i skratiti ih do zdravog dela.

Priprema sadne jame
Ako je zemljište prethodno dobro pripremljeno i obrađeno (orano), kopaju se rupe dimenzija 40 × 40 cm.
Ukoliko se vrši đubrenje prilikom sadnje, preporučuje se kopanje rupa dimenzija 60 × 60 cm, dubine oko 60 cm.
Ako se sadnja obavlja na nepripremljenom zemljištu (ledini), rupe treba da budu veće, približno 80 × 60 cm.

Dubina sadnje
Veoma je važno obratiti pažnju na dubinu sadnje voćnih sadnica. Mesto kalemljenja mora biti iznad površine zemlje, najmanje 6–7 cm iznad nivoa zemljišta.

Đubrenje prilikom sadnje
Prilikom sadnje može se dodati pregorelo stajsko đubrivo i mineralno đubrivo.
Na dno sadne jame stavlja se 2–3 lopate pregorelog stajnjaka i oko dve šake mineralnog đubriva. Nakon toga đubrivo se prekrije slojem zemlje kako koren sadnice ne bi došao u direktan kontakt sa đubrivom.
Važno je napomenuti da stajnjak i mineralno đubrivo ne smeju biti u direktnom dodiru sa žilama sadnice, jer to može oštetiti koren i negativno uticati na prijem biljke. Takođe treba voditi računa o količini đubriva, jer prevelike količine mogu usporiti rast sadnice.

Zalivanje nakon sadnje
Nakon što se sadnica postavi u rupu i zatrpa zemljom, potrebno je dobro nagaziti zemlju oko sadnice kako bi se uklonio vazduh iz zemljišta.
Posle sadnje sadnicu je potrebno zaliti sa približno 15–20 litara vode, što omogućava bolje prijanjanje zemlje uz koren i brže ukorenjavanje biljke.

RAZMAK PRI SADNJI VOĆNIH SADNICA

Prilikom sadnje voćnih sadnica veoma je važno obezbediti odgovarajući razmak između biljaka kako bi se omogućio pravilan razvoj stabla, dobra osunčanost i lakše održavanje voćnjaka. Pravilan razmak omogućava bolju cirkulaciju vazduha, lakšu rezidbu i kvalitetniji prinos.

Preporučeni razmak pri sadnji

  • Jabuka, kruška, dunja, mušmula, višnja i dren – razmak 3 × 3 m ili 3 × 4 m
  • Šljiva, trešnja, kajsija, marela, breskva, nektarina, lešnik, badem i kaki (japanska jabuka) – razmak 4 × 3 m, 4 × 4 m ili 4 × 5 m
  • Pitomi kesten – razmak 8 × 8 m do 10 × 10 m
  • Malina i Kupina – razmak u redu 0,7 – 1 m, međuredno 2 – 2,5 m
  • Ribizla i ogrozd – razmak u redu 0,8 – 1,2 m
  • Borovnica – razmak u redu 1 – 1,2 m, međuredno 2,5 – 3 m
  • Smokva – razmak 4 × 4 m ili 5 × 5 m
  • Mini (patuljasto) voće – razmak u redu 1 – 1,5 m
  • Stubasto voće – razmak u redu 0,5 – 1 m, međuredno 2,5 – 3 m
  • Vinova loza (lozne sadnice)
    razmak u redu 0,8 – 1 m
    međuredni razmak 1,4 – 3,5 m
  • Aronija, goji bobice i kivi – razmak 1,2 – 1,5 m
  • Brusnica, ribizla, kupina, malina i ogrozd – razmak 0,5 – 1 m u redu

Recenzije

Još nema komentara.

Budite prvi koji će napisati recenziju za „Šljiva Čačanska Lepotica“